Iz Govora svetoga Leona Velikog, pape

(Govor 51, 3—4. 8: PL 54,310—311. 313)

Zakon je dan po Mojsiju; milost se pak i istina zbila po Isusu Kristu

Razotkriva Gospodin pred izabranim svjedocima svoju slavu. Onaj tjelesni lik koji je s ostalima jednak obasjava takvim sjajem da je i njegovo lice bilo slično, sjaju sunca i odjeća ravna bjelini snijega.

Prvenstveno se je pri tom preobražaju o tome radilo da iz srdaca učenika bude otklonjena sablazan križa kako ne bi poniznost voljno prihvaćene muke uznemirila vjeru onih kojima bi objavljena uzvišenost sakrivenog dostojanstva.

Ali je ne manjom providnošću udaren temelj za nadu svete Crkve kako bi cijelo Kristovo tijelo spoznalo kakva ga tek promjena čeka jer je udovima obećao udioništvo u časti koja je najprije zasjala na glavi.

Isti je Gospodin o tome kazao kad je govorio o veličanstvenosti svoga dolaska: Tada će pravednici sjati poput sunca u kraljevstvu Oca njegova. To isto svjedoči sveti Pavao kad kaže: Smatram da nisu dostojne patnje ovoga vremena buduće slave koja će se očitovati u nama: I opet: Vi ste umrli i vaš je život sakriven u Kristu, u Bogu. Kad se pak Krist pojavi, vaš život, tad ćete se i vi pokazati s njime u slavi.

U tom se čudu nalazi i druga poduka za ohrabrenje apostola i njihovo vođenje ka cjelovitom znanju. Tako su se razgovarajući s Gospodinom pojavili Mojsije i Ilija, odnosno zakon i proroci, kako bi se najistinskije u prisutnosti petorice ljudi obistinilo što je kazano: U dvojici ili trojici svjedoka riječ je čitava.

Što je stalnije i trajnije od te riječi u čijem naviještanju složno odzvanja truba Staroga i Novoga zavjeta i s evanđeoskom naukom pridolaze sredstva drevnih svjedočanstava?

Stranice se obaju saveza uzajamno slažu. Onoga koga su prethodni znaci obećali, pod koprenom tajna, sjaj je sadašnje slave očito i jasno pokazao. Sveti Ivan veli: Zakon je dan po Mojsiju, a milost se i istina dogodiše po Isusu Kristu. U njemu je ostvareno obećanje proročkih likova kao i smisao zakonskih propisa, jer svojom prisutnošću poučava pravo proroštvo i milošću zapovijedi čini ostvarljivima.

Neka se stoga prema propovijedanju svetog Evanđelja osnaži vjera svih i da se nitko ne stidi Kristova križa jer je po njemu svijet otkupljen.

Radi toga nek se nitko ne boji trpjeti za pravednost i da ne gubi nadu u isplatu obećanog jer se po radu stiže k odmoru, a preko smrti u život. Svu je slabost naše neznatnosti uzeo na se Onaj u kojem pobjeđujemo ono što je On pobijedio i postižemo što je obećao, ako ga ispovijedamo i ostanemo u njegovoj ljubavi.

Bilo pri izvršenju zapovijedi bilo u podnošenju suprotivština treba da stalno odzvanja u našim ušima Očeva riječ kad kaže: To je moj ljubljeni Sin koji mi je omilio: njega slušajte.

(Služba čitanja, Druga korizmena nedjelja)